Akademija u čast nematerijalnog kulturnog dobra

07.12.2016 Kulturno dobro

Svečanom akademijom povodom proglašenja nematerijalnog kulturnog dobra Tradicionalne igre kolašinskog kraja obilježen je jedan od najvećih uspjeha u valorizaciji kulturnog nasleđa Kolašina ‒ ali i crnogorske plesne tradicije.

U organizaciji Centra za kulturu Kolašin i KUD-a „Mijat Mašković“ koje je i nosilac dobra, sublimiran je dugogodišnji rad na sakupljanju i revitalizaciji pomenutog nasleđa.

 Akademija je počela na originalan način: „oživljavanjem“ prve fotografije sa motivom kola u Kolašinu iz knjige „The Land of the Black Mountain“ (Reginald Wyon, Gerald Prance), iz 1901. godine. Potom su razgovor  vođen 1935. g. u Morači kada je guslar Rade Danilović govorio u svrhu istraživanja za Milman Parry kolekciju dočarali Nikola-Lića Šćepanović, inače i voditelj Akademije i Davor Sedlarević, rukovodilac KUD-a „Mijat Mašković“ u ulozi Rada Danilovića. Originalan snimak tog razgovora čuva se na Harvardu. Poseban utisak ostavilo je to što se u publici nalazio i Danilovićev sin Miljan. Radeve riječi izgovorene prije 81 godinu: „Nama su instrumenti bili jezik, ruke i noge“, obilježile su Akademiju.

 Davor Sedlarević je u svom obraćanju kazao da je ovo najveći doprinos kolašinskoj kulturi, posebno važan za lokalni i nacionalni identitet, naročito ako se imaju u vidu uslovi u kojima se radilo, istakavši u tome važnu ulogu Branislava Jeknića, direktora Centra za kulturu i Danice Šćepanović, asistentkinje u KUD-u. On se riječima „Sva zasluga pripada vama“ zahvalio svim članovima društva na zalaganju i vjerovanju u zajednički cilj. „Put do ovoga bio je više nego težak. Mnogi su ideju smatrali utopističkom, neki su nas gledali sa podozrenjem, kao retrogradne, a mi smo sve to vrijeme boravili u ovoj sali – učeći stare igre, u našem klubu – učeći stari i najteži vid pjevanja – „na glas“ i obilazili sela, organizovali intervjue, snimali i analizirali građu uz pomoć najvećih stručnjaka za ples u regionu.  Mi smo uvijek tu. Kolašinci u Kolašinu. I kada je minus 15, i kada nema struje, i kada je lijepo, i kada su ulice pune, ali i kada su prazne. Mi smo tu sa zadatkom da preko sedam decenija spojimo u istom kolu, makar i na kratko, sve politike, kulture, razmirice, i pretočimo ih u nešto korisno.“ ‒ kazao je Sedlarević.

Profesor Predrag Šušić, istraživač bokeške tradicije i rukovodilac FA „Nikola đurković“ iz Kotora veoma nadahnuto je govorio o značaju valorizacije starih plesova ne samo za Kolašin, već i za cijelu Crnu Goru. „Ovo što vi imate u Kolašinu, odnosno od ljudi koji vode KUD pa do svih članova koji su sada i edukovani, je pravo bogatstvo koje bi trebalo i vi kao građani, lokalna samouprava i Ministarstva maksimalno da promovišu na svim značajnim događajima. Godinama već pokušavamo da otvorimo oči folklornoj javnosti da je stara tradicija pogrešno predstavljana, a ovim uspjehom je jedan, uslovno rečeno „mali“ KUD  prerastao u nabogatiji KUD u Crnoj Gori. Bogatstvo nije samo u novcu.  Ovo nematerijalno je mnogo više od materijalnog, a svi ljudi na sceni večeras su mnogo bogati – a da možda toga nijesu ni svjesni. Ove kulture ne bi trebalo da se stidimo, jer ona je naša. Ovakvo nešto još niko nije uspio, ne samo u Crnoj Gori nego mnogo šire, i to u kakvim uslovima. Bilo mi je zadovoljstvo da budem dio vašeg tima. Hvala vama – bogati Kolašine, zavidim vam!“, istakao je profesor Šušić u svom govoru.

07.12.2016 Kulturno dobro 2Telegrame čestitki poslale su dr Zlata Marjanović i dr Vesna Karin. Dr Marjanović, između ostalog, je navela: „Dragi baštinici crnogorskog i kolašinskog plesnog nasleđa! Hvala vam što ste na najbolji mogući način, najplemenitijim delanjem, doprineli bogatstvu zavičaja – jer narod je bogat onoliko koliko mu je bogata tradicija. Skromno, a detaljno, stručno, a odvažno, promišljeno a svesno, odgovorno, a posvećeno svim kazivačima, pokazali ste svojim pregnućem da ste jedna od spona za dobro i lepo, između proteklih i budućih vremena, upravo onako kako to tradicija nalaže.“

„Brigu o kulturi, u koju spadaju i elementi nematrijalnog kulturnog nasleđa, treba organizovati na jednom višem nivou, u vidu dugoročnog projekta. U njemu bi trebalo da učestvuju ne samo pojedinci, već celokupna lokalna zajednica, stvarajući istovremeno i jaču socijalnu koheziju. Rad Davora Sedlarevića pratim od njegovih studentskih dana, kada je pokazivao veliku zainteresovanost, entuzijazam, ambiciju i predanost radu i istraživačkoj delatnosti, do projekata u okviru kojih smo sarađivali poslednjih nekoliko godina. Ovo je njegov veliki uspeh i svih prijatelja koji su ga bodrili, bili uz njega, kao i kazivača, koji su nas svojim znanjem i umećem nesebično darovali. Stoga, koristim ovu priliku da izrazim iskrene čestitke svima vama!“ – riječi su dr Karin.

 Tokom Akademije projektovano je preko 300 fotografija i video zapisa sa terena koji su ilustrovali samo dio ogromnog rada na očuvanju plesnog i muzičkog nasleđa kolašinskog kraja. Po završetku Akademije organizovan je i koktel za sve zvanice i kazivače.