Tradicionalnim igrama kolašinskog kraja je Rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara utvrđen status nematerijalnog kulturnog dobra. To se smatra najvećim uspjehom koje jedno folklorno društvo može da ostvari, naročito zbog toga što je riječ o očuvanju i prenošenju stare, naslijeđene tradicije.
Nosilac dobra je KUD „Mijat Mašković“ čiji su članovi s pravom potvrdili da spadaju u najozbiljnije izvođače i čuvare crnogorskog plesnog nasleđa.
Četrnaest revitalizovanih starih plesova šećer, maglica, sitan tanac, Oj, Jovo, Jovo, kaloper, đidije, Dobro veče, gospo, Što drijemaš, jadna, šibljika, Leše gora, Stambol, U Vukića Brankovića, Glas se čuje u glavici i trusa su prepoznati kao crnogorski plesovi koji se u kontinuitetu mogu pratiti u kolašinskom kraju. „Naravno da su plesovi pod ovim imenima izvođeni i u drugim dijelovima Crne Gore, ali su jedino kompletno istraženi kod nas, a podatak da smo jedino mi kao zajednica osjetili potrebu da ih zaštitimo doprinio je proglašenju igara za nematerijalno dobro.“ – navode u KUD-u.
U Rješenju Uprave se navodi da je stanje dobra zadovoljavajuće i da su igre u velikoj mjeri obnovljene, odnosno revitalizovane. Takođe, utvrđene su mjere zaštite koje se odnose na istraživanje, dokumentovanje, čuvanje, održavanje, edukaciju, prezentaciju i popularizaciju, uključujući i saradnju sa nosiocima tradicije, nevladinim organizacijama i drugim subjektima od značaja za očuvanje nematerijalnog kulturnog dobra.
„Naš cilj je bio da se očuva autentični način izvođenja, dakle, samo uz pjesmu ili ritam koraka – što se u žargonu naziva „izvornim igrama“. Poznato je da je ovaj vid plesanja skoro iščezao i da samo par društava u zemlji umije i želi da izvede pojedine plesove u starom tj. originalnom obliku. Ovo je bila i moja potreba da se odužim svim kazivačima koji su mi prenosili znanja o starim kolima i koji su utkali dio sebe u svaki od ovih plesova. Nažalost, neki od njih više nijesu živi ‒ ali su kroz ovo nematerijalno dobro njihovo znanje i vještina valorizovani na najbolji i najiskreniji način. Tako je potvrđen kontinuitet nasleđa, a terenska istraživanja su bila neophodan naučni instrument u procesu revitalizacije. Ako samo rezimiramo da do prije nekoliko godina skoro niko u folkloraškom svijetu nije znao za maglicu, tanac i ostale plesove, a kamoli da ih je izvodio, onda je naš uspjeh neprocjenjiv.
Sva zasluga pripada igračima KUD-a koji su mnogo žrtvovali kako bi doprinijeli očuvanju nasleđa jer mu je prijetilo potpuno nestajanje. Bilo je potrebno ne samo naučiti korake već i specifičan stil igranja kao i intenzivno pjevanje tokom igre i ostati u originalnom stilu i karakteru. Na kraju smo samo svojim radom na neki način „pobijedili“ sve koji su nas kritikovali, smatrali nazadnim i koji su otežavali naš rad u ionako teškim uslovima. Vizija koju sam imao jeste zahtijevala ogromno odricanje i stručan rad – ali rezultat se vidi. Ovi plesovi više nikada neće biti zaboravljeni.“ – kaže spec. Davor Sedlarević, rukovodilac KUD-a i inicijator ideje o nematerijalnom dobru.
Branislav Jeknić, direktor Centra za kulturu, dao je ključni doprinos da se sprovedu istraživanja i da se institucionalizuje osnovna ideja o revitalizaciji i izučavanju kulture kolašinskog kraja: „U nedovoljno istraženom nasleđu Kolašina i okoline prepoznao sam mogućnost da se unaprijedi svijest o lokalnom identitetu. Jedan od ključnih činilaca na tom putu bilo je usavršavanje naučno-istraživačkog rada iz oblasti igara, pjesama i običaja, ali i njihova umjetnička transpozicija na scenu kako bi se javnost upoznala sa vrijednošću koju te igre i pjesme nose u sebi. Takođe, smatrao sam da treba dati pravu šansu članovima KUD-a da iskažu svoju duboku privrženost Kolašinu i kroz repertoar. Sada se vidi da smo postavili nove, možda i nedostižne, standarde u revitalizaciji crnogorskog folklora. Naravno, bićemo otvoreni da naša iskustva prenesemo i ostalima koji budu željeli da izučavaju folklorne igre i pjesme.“
Obogaćivanjem kolašinskog nasleđa za neobično nematerijalno kulturno dobro omogućava se prosperitet kako samog KUD-a, tako i turističke ponude koja sada može da uvrsti autentične crnogorske plesove kao reprezenta lokalne zajednice. Očekivanja u KUD-u su velika jer je ovo zapravo jedino društvo koje je nosilac dobra, čak i u okruženju, pa se s pravom mogu nazvati čuvarima tradicije. Kroz rad Etno-kampa kao i kroz planiranu promociju igara kolašinskog kraja unaprijediće se i svijest o ogromnom značaju koji uvrštavanje na listu kulturnih dobara ima za lokalnu zajednicu. Uskoro će biti organizovana i svečanost na kojoj je će biti više riječi o samom procesu nastajanja dobra i gdje će dio plesova biti izveden.