Izložbom koju otvaramo u Zavičajnom muzeju, na na dan kada je prije 45 godina u Kantonalnoj bolnici u Ženevi, preminuo Veljko Vlahović, evociramo na uspomene na njegov život i djelo. Na put revolicionara, marksiste, španskog borca, narodnog heroja, Rovčanina, Crnogorca i Jugoslovena koji je završen u 61 –oj godini. Kolašin je bio i biće grad koji se sa pijetetom sjeća Veljka Milinkovog Vlahovića, istakla je Draginja Kujović, kustos Zavičajnog muzeja u Kolašin i autorka izložbe „Sjećanje na Veljka Vlahovića, narodnog heroja“.
Kujovićka je podsjetila da izložba sadrži brojne fotografije i dokumenta iz razlićitih perioda Veljkovog života.Tu su fotografije sa izložbe poznatog fotografa Petra Radojevića „Životni put Veljka Vlahovića“ koja je pratila Sedme susrete „Dani Veljka Vlahovića“, septembra 1989 godine.Tu su i porodične fotografije koje su sabrane u fondu Istorijske zbirke Zavičajnog muzeja na kojima su pradjed, djed, otac,stric,majka,braća i sestra.Izložen je i album fotografija koji je uradio zagrebački „Vjesnik“ o posjeti Veljka Vlahovića rodnom Rovačkom selu Trmanje 1971 godine.Zatim fotografije iz Španskog gradjanskog, zanimljiva Veljkova dokumenta kao i govori i besjede koje su njemu posveće, istakla je Kujovićka koja je mjesecima vrijedno radila na pripremi ove izložbe.
Ljudske veličine kakav je vio Veljko se ne smiju i ne mogu zaboravljati, ni od savremenika, niti od budućih generacija.To su ljudu koji svjedoče o jednom vremenu i jednom narodu, istakao ke Milija Šćepanović koji je bio član Jugoslovenskog koordinacionog odbora za obilježavanje lika i djela Veljka Vlahovića.Podsjetio je da potiče iz ugledne Rovačke porodice čiji je otac Milinko bio komandant Crnogorske vojske i komandant Rovačkog bataljona u bitci na Mojkovcu, dok su dva brata, Dušan i Branko, poginuli u II svjetskom ratu kao partizanski borci i komunisti.
- Veljko je mnogo volio Rovca i Crnu Goru.Posvetio joj je one najljepše stihove kada kaže „ Crna Gora je i morska pjena i sniježćna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, groot bitaka i pijanstvo ratova“.I onaj čuveni zaključak – „nositi neprekidno u sebi Crnu Gori, znači i dar i prokletstvo“.Često je znao da godišnje odmore provodi u Kolašinu, volio je ribolov na Biogradskom jezeru,Družio se sa kolašinskim ribolovcima,lovočuvarima,konobarima.Bio je ćovjek iz naroda, okupljao je kolašinsko rukovodstvo i sa njima pravio dogovore.Nakon njegove smrti, brojne institucije su dobile njegovo ime kao izraz poštovanja prema Veljku koji je govorio: „Lako je hodati po prošlosti, ali je hrabrost zaviriti u budućnost“.Ove Veljkove riječi danas posebno dobijaju na značaju, moramo ih sve više imati na umu i zaviriti u budućnost, istakao je Šćepanović.
Izložbu je otvorio Milosav Bulatović, predsjednik opštine, ističući da se sa protokom vremena sve više shvata koliko je Veljko Vlahović bio izuzetan čovjek.
- To su posebni ljudi čije djelo traje i nakon decenija i decenija nakon njihove smrti.Kako smo odrastali i sazrijevali, shvatali smo kako nas Veljko Vlahović prati i koliko nam je potreban,koliko nam i sada trebaju njegove riječi i misli.Bio je i fizički gorostas ali i suptilna duša i čovjek izuzetnih literarnih sposobnosti koji je izuzetno poznavao našeg čovjeka i njegov život.Imamo ponos što je Veljko naš ali i obavezu da čuvamo njegovu misao i pretvaramo je u djelo, kazao je Bulatović.
Dolores Ibaruri: dali su nam sve…
Studentski i komunistički aktivista,španski borac,urednik radio stanice „Slobodna Jugoslavija“,jedan od najznačajnih aktera stvaranja i gradjenja moderne i nesvrstane Jugoslavije sa autoritetom da jedini stane,razgovara i objasni studentima 1968 godine.Milija Šćepanović je istakao da današnje generacije ne mogu da shvate i razumiju motive mladih intelektualaca koji su odlazili u tudju zemlju da se bore i da ginu.(Veljko Vlahović je u španskom gradjanskom ratu,u bitkama oko Albasete, teško ranjen, izgubio je nogu).Dolores Ibaruri, legenda Komunističke partije Španije je ovako pisala o njima:
- Dali su nam sve, svu svoju mladost i svoju zrelost,svoje znanje i svoje iskustvo, svoju krv i svoj život, svoje nade i svoje ćežnje…I ništa nam nijesu tražili.Ili bolje rečeno, tražili su mjesto u borbi,željeli su da im pripadne čast da poginu za našu čast
Bista na kamenu sa Gradine
Milija Šćepanović se prisjeća da je imao spisak od oko 40 imena subjekata koji su nosili Veljkovo ime a da je bilo i preko stotinu.Narod je,kako kaže, znao da nepogrešivo vrednuje ljude a inicijativu o susretima „Dani Veljka Vlahovića“ osmislili su Dragan Kostić i Dragoljub Ivanović iz Mjesne zajednice „Veljko Vlahović“ iz Beograda.
- Došli su do mene u Kolašin da me upoznaju sa tom idejom i željom da se Kolašin kao, Veljkov grad, ukljući.Kasnije su me upoznali da u Hrvatskoj , u Belom Manastiru, postoji škola sa imenom Veljka Vlahovića.Direktor škole, Stjepan Zlatarić, veliki Jugosloven.Oni su napravil Veljkovu bistu ali traže od mene da im obezbijedim kameno postolje iz Kolašina, da Veljko bude na kolašinskom kamenu.Odmah smo se organizovali i kamenu gromadu sa kamenoloma Gradina, transportovali do Belog Manastira.Zvanično otvara nje biste je pratila i velika svečanost na kojoj je govorio Veselin Djuranović koji je tada bio predsjednik Predsjedništva SFRJ,prisjeća se Šćepanović.
“Bitke“ za Veljka
Na kolašinskom Gornjem Trgu i danas uspravno stoji spomenik Veljku Vlahoviću.Veljko se sa štapom uputio ka nekim svojim daljinama, neđe da se sretne sa darom i prokletstvom svoje Crme Gore.Autor spomenika je poznati vajar Oto Logo, podignut je 22 septembra 1989 godine, na velikoj svečanosti je govorio Miloš Radulović, tadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore.
Ni u vremenu ostrašćenog višestranačja koje se kasnije desilo, niko nije krenuo ka Veljkovom spomeniku da ga devastira ili nekim detaljem „omalovaži“.Veljko Vlahović je izugubio „bitku“ kada su u pitanju imena Univerziteta Crne Gore i Brodogradilišta u Bijeloj.Gojko Vlahović, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina, kaže da je mjesecima pokušavao da od Brodogradilišta dobije bistu Veljkovu koja je bila bačena u nekom magacinu..
- Uspio sam da dodjem do nje i da je postavim u kolašinskom parku gdje su biste i ostalih ovdašnjih narodnih heroja.Preko puta spomenika Palim borcima.Veljko Vlahović je bio čovjek koji se izdigao iznad svoga vremena,iznan ograničenih ideologija i smatram da nije bilo potrebe da se briše njegovo ime, kazao je Vlahović.